Prigodnim programom na Trgu slobode večeras je, kroz centralnu proslavu na dan Velike Gospojine, svečano obilužen jedan od četri nacionalna praznika bunjevačke nacionalne manjine – „Dan Dužijance“. Na bini koja je pridstavljala improvizovani salaš ovogodišnja bandašica Milica Saulić, u pratnji bandaša Branislava Crnjakovića, pridala je kruv od novog žita dr Suzani Kujundžić Ostojić, pridsidnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine (NSBNM) koja je, potom, kruv pridala Srđanu Samardžiću, pomoćniku gradonačelnika Subatice, u znak zafalnosti za sve što Varoš Subatica čini za Bunjevce.

„Ovo ono što mi jesmo, ovo je ono što je u našim genima“, kazala je Suzana Kujundžić Ostojić obraćajuć se prisutnima na centralnom varoškom trgu, i dodala da su „od trenutka kad se posije žito, u tamnu zemlju, do momenta kad ono iznikne, pa rodi ovaj novi kruv, svi pogledi upućeni prema nebu“.

„Ovaj kruv smo na Veliku Gospojinu posvetili i želimo da se, ko što u njemu ima hiljadu zrna koja su se složila da bi dobili kruv od novog žita, i mi tako složimo, da na taj način i živimo, ko što jesmo u našoj varoši. Mi smo ovaj običaj proglasili za nacionalni praznik, pokušali smo da ga sačuvamo ko nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Srbije, a verujem da će lepota i bogatstvo ovog običaja, njegovo dugo trajanje, dovest do toga da ćemo to uradit. Al, običaje čuvaju ljudi, zato i tribamo bit ponosni na svoj jezik, postojanje, ime – a poželiću da se bunjevačko ime u Subatici, Vojvodini i Srbiji, al i puno šire, još dugo čuva i spominje”, istakla je dr Kujundžić Ostojić.

Nakon što je kruv simbolično okrenio na sve četri strane svita, Srđan Samardžić je kazo da je dužijanca stari običaj koji su Bunjevci doneli sa sobom kada su se prije četri vika priselili na prostore siverne Bačke.

„Tom običaju, svom poriklu, jeziku i kulturi, virni su i danas. To samo pokaziva karakter ovi ljudi i čvrstu volju koja vikovima ne posustaje u očuvanju onog što i definiše i što njim je najvažnije. Lipota nošnje, igre, muzike i pisme divani i o krotkom duvu koji se nikad nije dao slomit, a prikretnica je za vrime istorije bilo”, naglasio je Samardžić i dodo da Bunjevci danas uživaje sva prava u Subatici, Vojvodini i Srbiji, i da je početkom maja 2021. godine, na inicijativu gradonačelnika Stevana Bakića, bunjevački jezik uveden u službenu upotribu u Subatici.

Svečanost je počela svetom misom – zafalnicom, u Crkvi Uzvišenja Svetog Križa di je vlč. Nebojša Stipić i posvetio kruv od novog brašna. On je tom prilikom poručio kako je važno prinositi tradiciju, živit viru i danas, da sime triba zasadit i zalivat, ne samo kišom, nego svakom molitvom, zajedništvom i ljubavlju. 

Lipotu običaja i narodni nošnji Bunjevaca mogli su videit svi koji su pratili svečanu povorku koja je krenila od „Bunjevačke matice”, s namirom da se pronese značaj običaja i nacionalnog praznika, al i da se oda počast Blašku Rajiću koji je utemeljio običaj dužijance kake danas poznamo.

Med gostima „Dužijance” bio je i dr Milan Popov, podpridsidnik Vlade AP Vojvodina, i pokrajinski sekretar za zdravstvo, te Snežana Janković, v.d. pomoćnika pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, gosti iz Nacionalnog savita mađarske nacionalne manjine, članovi Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, brojni udruženja… 

U kulturno-umitničkom dilu programa nastupili su Kulturno-umitničko društvo željezničara „Bratstvo”, Kulturno-umitničko društvo „Aleksandrovo”, Kulturno-umitničko društvo „Mladost 1947”, Milica Rukavina, orkestar tamburaša iz Subatice pod rukovodstvom Miće Jankovića.

U gostima u Subatici bili su u Bunjevci iz Sombora i Čonoplje, al i Bunjevci iz Mađarske, čime je potvrđena dobra saradnja pripadnika bunjevačke zajednice u „Bajskom trouglu“. Organizator manifestacije bili u Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine i Ustanova kulture„Centar za kulturu Bunjevaca“.